{"id":865,"date":"2025-07-11T18:31:45","date_gmt":"2025-07-11T18:31:45","guid":{"rendered":"https:\/\/immunophysio.hr\/?p=865"},"modified":"2025-08-12T19:13:44","modified_gmt":"2025-08-12T19:13:44","slug":"uloga-fizioterapeuta-u-lijecenju-sindroma-iritabilnog-crijeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/2025\/07\/11\/uloga-fizioterapeuta-u-lijecenju-sindroma-iritabilnog-crijeva\/","title":{"rendered":"Uloga fizioterapeuta u lije\u010denju sindroma iritabilnog\u00a0crijeva"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"865\" class=\"elementor elementor-865\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-fc3541c e-flex e-con-boxed wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"fc3541c\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6577bf5 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"6577bf5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tManualne fizioterapijske metode poput miofascijalne relaksacije mogu biti od velikog zna\u010daja za smanjenje i\/ili izostanak simptoma iritabilnog crijeva\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-41512d6 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"41512d6\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p><strong>Sindrom iritabilnog crijeva<\/strong>\u00a0(eng. IBS \u2013 irritable bowel syndrome) je vrlo \u010dest, kroni\u010dni sindrom koji zahva\u0107a probavni sustav. Simptomi su:\u00a0<strong>gr\u010devi<\/strong>\u00a0u trbuhu,\u00a0<strong>nadutost<\/strong>, u\u010destali\u00a0<strong>proljev<\/strong>\u00a0i\/ili vi\u0161ednevni\u00a0<strong>zatvor<\/strong>. Smatra se da poga\u0111a 20% ljudi i naj\u010de\u0161\u0107e se javlja\u00a0<strong>izme\u0111u 20. i 40. godine<\/strong>\u00a0\u017eivota. Od sindroma iritabilnog crijeva prosje\u010dno obolijeva\u00a0<strong>dvostruko vi\u0161e \u017eena<\/strong>\u00a0nego mu\u0161karaca.<\/p><p>Bitno je naglasiti da osobe koje pate od navedenog sindroma\u00a0<strong>nemaju\u00a0<\/strong>ve\u0107e \u0161anse za obolijevanje od ulceroznog kolitisa,\u00a0<a href=\"https:\/\/www.adiva.hr\/zdravlje\/probava\/crohnova-bolest-kako-izaci-na-kraj-s-opasnim-razaracem-crijeva\/\">Crohnove bolesti<\/a>\u00a0ili raka debelog crijeva.<\/p><p>Me\u0111utim,\u00a0<strong>kvaliteta \u017eivota<\/strong>\u00a0oboljelih je naru\u0161ena i \u010de\u0161\u0107e izbivaju s posla, iz \u0161kole ili hobija te se kod odre\u0111enog postotka oboljelih javljaju i ostala stanja poput depresije i anksioznosti \u0161to dodatno naru\u0161ava kvalitetu \u017eivota.<\/p><p>Dosada\u0161nja istra\u017eivanja nisu donijela zaklju\u010dak o tome \u0161to je zapravo uzrok sindroma iritabilnog crijeva, no velika je pa\u017enja usmjerena na\u00a0<strong>povezanost visceralne (organske) preosjetljivosti<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>disfunkcije autonomnog<\/strong>\u00a0\u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-15f93c3 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"15f93c3\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Podjela i uloga \u017eiv\u010danog sustava\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cd096c0 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"cd096c0\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>\u017div\u010dani sustav se dijeli na dva dijela:\u00a0<strong>sredi\u0161nji<\/strong>\u00a0\u017eiv\u010dani sustav (mozak i kralje\u017eni\u010dna mo\u017edina) i\u00a0<strong>periferni<\/strong>\u00a0\u017eiv\u010dani sustav (mre\u017ea spinalnih i perifernih \u017eivaca).<\/p><p>Periferni \u017eiv\u010dani sustav se dijeli na\u00a0<strong>somatski<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>autonomni<\/strong>\u00a0\u017eiv\u010dani sustav.<\/p><p><strong>Somatski\u00a0<\/strong>\u017eiv\u010dani sustav je pod utjecajem na\u0161e volje, poput skeletnih mi\u0161i\u0107a. On se sastoji od\u00a0<strong>aferentnih<\/strong>\u00a0(osjetilnih) i\u00a0<strong>eferentnih<\/strong>\u00a0(motori\u010dkih) \u017eivaca.<\/p><p>Autonomni \u017eiv\u010dani sustav je sustav koji kontrolira procese u na\u0161em tijelu koji se odvijaju\u00a0<strong>automatski\u00a0<\/strong>i izvan su na\u0161e kontrole. On \u017eiv\u010danim vlaknima\u00a0<strong>inervira\u00a0<\/strong>(\u0161alje \u017eiv\u010dane impulse)\u00a0<strong>unutarnje organe<\/strong>, krvne \u017eile, mjehur, crijeva, jetru, bubrege, plu\u0107a, srce,\u00a0<strong>\u017elijezde znojnice<\/strong>,\u00a0<strong>slinovnice<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>probavne \u017elijezde<\/strong>\u2026<\/p><p>Upravo se autonomni \u017eiv\u010dani sustav dijeli na dva dijela:\u00a0<strong>simpatikus<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>parasimpatikus<\/strong>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-bd9dda2 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"bd9dda2\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"612\" height=\"408\" src=\"https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/istockphoto-962782170-612x612-1.jpg\" class=\"attachment-large size-large wp-image-1203\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/istockphoto-962782170-612x612-1.jpg 612w, https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/istockphoto-962782170-612x612-1-300x200.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 612px) 100vw, 612px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-579c755 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"579c755\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Djelovanje simpatikusa i parasimpatikusa u probavi\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c87aed1 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"c87aed1\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p><strong>Simpati\u010dki<\/strong>\u00a0\u017eiv\u010dani sustav aktivira\u00a0<strong>reakciju borba ili bijeg<\/strong>\u00a0tijekom prijetnje ili opa\u017eene opasnosti, a\u00a0<strong>parasimpati\u010dki<\/strong>\u00a0\u017eiv\u010dani sustav vra\u0107a tijelo u stanje\u00a0<strong>smirenosti<\/strong>. Oba dijela autonomnog \u017eiv\u010danog sustava rade u me\u0111usobnoj sprezi i potrebna su za\u00a0<strong>homeostazu\u00a0<\/strong>i zdravlje ljudskog tijela.<\/p><p>Razlika je u tome \u0161to\u00a0<strong>simpatikus<\/strong>\u00a0priprema tijelo na akciju (borbu ili bijeg) tako da se iz sr\u017ei nadbubre\u017ene \u017elijezde izlu\u010duje\u00a0<strong>adrenalin\u00a0<\/strong>koji\u00a0<strong>pove\u0107ava<\/strong>\u00a0puls i krvni tlak, ja\u010de se lu\u010di znoj i ko\u017ea se naje\u017ei te se krv usmjerava u velike mi\u0161i\u0107e, srce i druge vitalne organe. Mi\u0161i\u0107ni tonus raste, a poja\u010davaju se i osjetilo vida i sluha te se\u00a0<strong>proces probave i apsorpcije hrane usporava<\/strong>\u00a0\u0161to je iznimno va\u017ena \u010dinjenica kod sindroma iritabilnog crijeva.<\/p><p>U krv se tako\u0111er osloba\u0111aju\u00a0<strong>\u0161e\u0107er, inzulin i masne<\/strong>\u00a0kiseline opskrbljuju\u0107i energijom svaki dio tijela. Nakon otpu\u0161tanja adrenalina aktivira se i drugi dio simpatikusa (<strong>osovina hipotalamus-hipofiza-<\/strong><a href=\"https:\/\/www.adiva.hr\/zdravlje\/obiteljsko-zdravlje-zdravlje\/znate-li-cemu-sluze-nadbubrezne-zlijezde\/\"><strong>nadbubre\u017ena \u017elijezda<\/strong><\/a>) i po\u010dinje se izlu\u010divati\u00a0<strong>kortizol<\/strong>. Kada stresna situacija pro\u0111e (ili opasnost) kortizol se prestaje izlu\u010divati i organizam se vra\u0107a u stanje\u00a0<strong>parasimpatikusa<\/strong>.<\/p><p><strong>Parasimpati\u010dki<\/strong>\u00a0sustav odgovoran je za poticanje aktivnosti\u00a0<strong>odmaranja\u00a0<\/strong>i\u00a0<strong>probave<\/strong>\u00a0tijekom mirovanja tijela, posebno nakon jela, uklju\u010duju\u0107i seksualno uzbu\u0111enje te izlu\u010divanje sline i suza.\u00a0<strong>Sni\u017eavaju<\/strong>\u00a0se otkucaji srca, krvni tlak, disanje je sporije i dublje.\u00a0<strong>Pove\u0107an<\/strong>\u00a0je dotok krvi u crijeva i ostale organe, \u010dime se\u00a0<strong>poti\u010de<\/strong>\u00a0rad crijeva. Tonus mi\u0161i\u0107a se smanjuje. Njegovo djelovanje je komplementarno djelovanju simpati\u010dkog \u017eiv\u010danog sustava.<\/p><p>Svojim suprotnim djelovanjem ove dvije grane autonomnog \u017eiv\u010danog sustava osiguravaju prikladnu reakciju organizma i prilagodbu na svaku okolnost.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cdbbe36 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"cdbbe36\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Utjecaj stresa na tijelo\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-14e70ed e-flex e-con-boxed wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"14e70ed\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-bd763c4 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"bd763c4\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Jedan od najve\u0107ih \u010dimbenika koji naru\u0161avaju odnos simpatikusa i parasimpatikusa je stres. Pritom se misli na dugotrajan,<strong>\u00a0kontinuiran stres\u00a0<\/strong>koji mijenja hormonalnu i kemijsku ravnote\u017eu u tijelu. To se mo\u017ee objasniti kroz\u00a0<strong>hipotalami\u010dno-hipofiznu-adrenalnu<\/strong>\u00a0os.<\/p><p>Glavni elementi te osi su hipotalamus koji izlu\u010duje\u00a0<strong>kortikotropin-otpu\u0161taju\u0107i<\/strong>\u00a0hormon (CRH),\u00a0<strong>hipofiza<\/strong>\u00a0koja lu\u010di\u00a0<strong>adrenokortikotropin<\/strong>\u00a0(ACTH) te\u00a0<strong>kora nadbubre\u017ene<\/strong>\u00a0\u017elijezde koja izlu\u010duje\u00a0<strong>kortizol<\/strong>, hormon stresa.<\/p><p><strong>Kortizol<\/strong>\u00a0stvara brojne promjene u tijelu koje mu poma\u017eu da se nosi sa stresom. Pove\u0107ava se proizvodnja\u00a0<strong>glukoze<\/strong>\u00a0za opskrbu tijela energijom,\u00a0<strong>modificira<\/strong>\u00a0se metabolizam\u00a0<strong>masti i proteina<\/strong>. Utje\u010de na\u00a0<strong>kardiovaskularni<\/strong>\u00a0sustav,<strong>\u00a0imunolo\u0161ki<\/strong>\u00a0sustav,\u00a0<strong>u\u010denje<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>pam\u0107enje<\/strong>. Pove\u0107ane koli\u010dine kortizola aktiviraju simpati\u010dki dio \u017eiv\u010danog sustava.<\/p><p><strong>Zdrav<\/strong>\u00a0odgovor na stres karakterizira\u00a0<strong>brz porast\u00a0<\/strong>razine kortizola, pra\u0107en\u00a0<strong>brzim padom<\/strong>\u00a0s prestankom stresnog doga\u0111aja. Me\u0111utim, kada je organizam optere\u0107en\u00a0<strong>kumulativnim\u00a0<\/strong>stresom,<strong>\u00a0teret<\/strong>\u00a0kortizola se pove\u0107ava. To rezultira tro\u0161enjem organizma od pretjerane izlo\u017eenosti kataboli\u010dkim svojstvima\u00a0<strong>glukokortikoida<\/strong>,\u00a0<strong>stresnih peptida<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>protuupalnih citokina<\/strong>. Dolazi do optere\u0107enja organizma i mo\u017ee utjecati na razvoj neuropsihijatrijskih i metaboli\u010dkih poreme\u0107aja. Tada su i mi\u0161i\u0107i u stalnoj pove\u0107anoj napetosti \u0161to uzrokuje bolove u tijelu \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e u vratu, le\u0111ima, razvoj\u00a0<strong>glavobolja<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>umora<\/strong>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-95d1909 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"95d1909\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"639\" src=\"https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/immunophysio_stres-1024x682.jpeg\" class=\"attachment-large size-large wp-image-869\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/immunophysio_stres-1024x682.jpeg 1024w, https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/immunophysio_stres-300x200.jpeg 300w, https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/immunophysio_stres-768x512.jpeg 768w, https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/immunophysio_stres-1536x1024.jpeg 1536w, https:\/\/immunophysio.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/immunophysio_stres.jpeg 1880w\" sizes=\"(max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-b5061bd elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"b5061bd\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Manualne fizioterapijske tehnike\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9176ae1 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"9176ae1\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Jedinstvena i specifi\u010dna terapija za lije\u010denje sindroma iritabilnih crijeva ne postoji. Na po\u010detku je nu\u017ena promjena na\u010dina \u017eivota i prehrane, a kasnije se mogu preporu\u010diti odre\u0111ene farmakolo\u0161ke i druge metode lije\u010denja.<\/p><p>Terapijske metode poput\u00a0<strong>miofascijalne relaksacije<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong><a href=\"https:\/\/fizio-misura.com\/\">osteopatije<\/a><\/strong>\u00a0mogu biti od velikog zna\u010daja za\u00a0<strong>smanjenje i\/ili izostanak<\/strong>\u00a0simptoma iritabilnog crijeva. Djeluju na posve prirodan na\u010din, ugodne su i opu\u0161taju\u0107e. Osnovni cilj je prona\u0107i tenzije\u00a0<strong>i blokade<\/strong>\u00a0unutar mekotkivnih i ko\u0161tanih struktura tijela te ih specifi\u010dnim tehnikama\u00a0<strong>otpustiti<\/strong>\u00a0kako bi se potaknula\u00a0<strong>samoregulacija<\/strong>\u00a0tijela.<\/p><p>Primjenjuju se tehnike za tretman crijeva i drugih organa kako bi se ciljano otpustilo meko tkivo, fascija i ligamenti koji ih okru\u017euju. Time se utje\u010de na smanjenje\u00a0<a href=\"https:\/\/www.adiva.hr\/nutricionizam\/zdrava-prehrana\/muci-vas-nadutost-evo-kako-sami-sebi-mozemo-pomoci\/\">nadutosti<\/a>, gr\u010deva i bolova u trbuhu. Tretmanima se\u00a0<strong>pove\u0107ava cirkulacija<\/strong>\u00a0krvi \u0161to omogu\u0107uje dotok\u00a0<strong>hranjivih<\/strong>, nu\u017enih tvari za optimalnu funkciju organa te se poti\u010de\u00a0<strong>odvod otpadnih<\/strong>, \u0161tetnih tvari stani\u010dnog metabolizma iz tog podru\u010dja. Smanjuje se mi\u0161i\u0107na napetost, a jedna od prvih promjena je\u00a0<strong>bolji i kvalitetniji san<\/strong>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-e231976 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"e231976\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Individualan pristup\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c55f5e2 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"c55f5e2\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Manualnim tretmanima poti\u010de se uravnote\u017eenje \u017eiv\u010danog sustava,<strong>\u00a0balansiranje<\/strong>\u00a0aktivnosti simpatikusa i parasimpatikusa te\u00a0<strong>n. vagusa<\/strong>\u00a0\u0161to je od velikog zna\u010daja kod ove problematike. Ostale preporuke za smanjenje simptoma sindroma iritabilnog crijeva su umjerena tjelesna aktivnost tri do pet puta tjedno te prakticiranje relaksacijskih tehnika poput dubokog\u00a0<strong>abdominalnog\u00a0<\/strong>disanja upravo zbog svog pozitivnog utjecaja na n. vagus.<\/p><p>Kod ovako slo\u017eene problematike nu\u017ean je individualan pristup koji se zasniva na fizioterapijskom pregledu te \u0107e se prema Va\u0161oj klini\u010dkoj slici, anamnezi i posturalnom statusu, odrediti tijek terapije koju \u0107e provoditi, u suradnji s vama, specijalizirano educirani fizioterapeuti.<\/p><div id=\"atatags-370373-68715869a8d7a\">\u00a0<\/div><div id=\"wordads-preview-parent\" class=\"wpcnt\"><div class=\"wpa\">\u00a0<\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Manualne fizioterapijske metode poput miofascijalne relaksacije mogu biti od velikog zna\u010daja za smanjenje i\/ili izostanak simptoma iritabilnog crijeva Sindrom iritabilnog crijeva\u00a0(eng. IBS \u2013 irritable bowel syndrome) je vrlo \u010dest, kroni\u010dni sindrom koji zahva\u0107a probavni sustav. Simptomi su:\u00a0gr\u010devi\u00a0u trbuhu,\u00a0nadutost, u\u010destali\u00a0proljev\u00a0i\/ili vi\u0161ednevni\u00a0zatvor. Smatra se da poga\u0111a 20% ljudi i naj\u010de\u0161\u0107e se javlja\u00a0izme\u0111u 20. i 40. godine\u00a0\u017eivota. Od sindroma iritabilnog crijeva prosje\u010dno obolijeva\u00a0dvostruko vi\u0161e \u017eena\u00a0nego mu\u0161karaca. Bitno je naglasiti da osobe koje pate od navedenog sindroma\u00a0nemaju\u00a0ve\u0107e \u0161anse za obolijevanje od ulceroznog kolitisa,\u00a0Crohnove bolesti\u00a0ili raka debelog crijeva. Me\u0111utim,\u00a0kvaliteta \u017eivota\u00a0oboljelih je naru\u0161ena i \u010de\u0161\u0107e izbivaju s posla, iz \u0161kole ili hobija te se kod odre\u0111enog postotka oboljelih javljaju i ostala stanja poput depresije i anksioznosti \u0161to dodatno naru\u0161ava kvalitetu \u017eivota. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja nisu donijela zaklju\u010dak o tome \u0161to je zapravo uzrok sindroma iritabilnog crijeva, no velika je pa\u017enja usmjerena na\u00a0povezanost visceralne (organske) preosjetljivosti\u00a0i\u00a0disfunkcije autonomnog\u00a0\u017eiv\u010danog sustava. Podjela i uloga \u017eiv\u010danog sustava \u017div\u010dani sustav se dijeli na dva dijela:\u00a0sredi\u0161nji\u00a0\u017eiv\u010dani sustav (mozak i kralje\u017eni\u010dna mo\u017edina) i\u00a0periferni\u00a0\u017eiv\u010dani sustav (mre\u017ea spinalnih i perifernih \u017eivaca). Periferni \u017eiv\u010dani sustav se dijeli na\u00a0somatski\u00a0i\u00a0autonomni\u00a0\u017eiv\u010dani sustav. Somatski\u00a0\u017eiv\u010dani sustav je pod utjecajem na\u0161e volje, poput skeletnih mi\u0161i\u0107a. On se sastoji od\u00a0aferentnih\u00a0(osjetilnih) i\u00a0eferentnih\u00a0(motori\u010dkih) \u017eivaca. Autonomni \u017eiv\u010dani sustav je sustav koji kontrolira procese u na\u0161em tijelu koji se odvijaju\u00a0automatski\u00a0i izvan su na\u0161e kontrole. On \u017eiv\u010danim vlaknima\u00a0inervira\u00a0(\u0161alje \u017eiv\u010dane impulse)\u00a0unutarnje organe, krvne \u017eile, mjehur, crijeva, jetru, bubrege, plu\u0107a, srce,\u00a0\u017elijezde znojnice,\u00a0slinovnice\u00a0i\u00a0probavne \u017elijezde\u2026 Upravo se autonomni \u017eiv\u010dani sustav dijeli na dva dijela:\u00a0simpatikus\u00a0i\u00a0parasimpatikus. Djelovanje simpatikusa i parasimpatikusa u probavi Simpati\u010dki\u00a0\u017eiv\u010dani sustav aktivira\u00a0reakciju borba ili bijeg\u00a0tijekom prijetnje ili opa\u017eene opasnosti, a\u00a0parasimpati\u010dki\u00a0\u017eiv\u010dani sustav vra\u0107a tijelo u stanje\u00a0smirenosti. Oba dijela autonomnog \u017eiv\u010danog sustava rade u me\u0111usobnoj sprezi i potrebna su za\u00a0homeostazu\u00a0i zdravlje ljudskog tijela. Razlika je u tome \u0161to\u00a0simpatikus\u00a0priprema tijelo na akciju (borbu ili bijeg) tako da se iz sr\u017ei nadbubre\u017ene \u017elijezde izlu\u010duje\u00a0adrenalin\u00a0koji\u00a0pove\u0107ava\u00a0puls i krvni tlak, ja\u010de se lu\u010di znoj i ko\u017ea se naje\u017ei te se krv usmjerava u velike mi\u0161i\u0107e, srce i druge vitalne organe. Mi\u0161i\u0107ni tonus raste, a poja\u010davaju se i osjetilo vida i sluha te se\u00a0proces probave i apsorpcije hrane usporava\u00a0\u0161to je iznimno va\u017ena \u010dinjenica kod sindroma iritabilnog crijeva. U krv se tako\u0111er osloba\u0111aju\u00a0\u0161e\u0107er, inzulin i masne\u00a0kiseline opskrbljuju\u0107i energijom svaki dio tijela. Nakon otpu\u0161tanja adrenalina aktivira se i drugi dio simpatikusa (osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubre\u017ena \u017elijezda) i po\u010dinje se izlu\u010divati\u00a0kortizol. Kada stresna situacija pro\u0111e (ili opasnost) kortizol se prestaje izlu\u010divati i organizam se vra\u0107a u stanje\u00a0parasimpatikusa. Parasimpati\u010dki\u00a0sustav odgovoran je za poticanje aktivnosti\u00a0odmaranja\u00a0i\u00a0probave\u00a0tijekom mirovanja tijela, posebno nakon jela, uklju\u010duju\u0107i seksualno uzbu\u0111enje te izlu\u010divanje sline i suza.\u00a0Sni\u017eavaju\u00a0se otkucaji srca, krvni tlak, disanje je sporije i dublje.\u00a0Pove\u0107an\u00a0je dotok krvi u crijeva i ostale organe, \u010dime se\u00a0poti\u010de\u00a0rad crijeva. Tonus mi\u0161i\u0107a se smanjuje. Njegovo djelovanje je komplementarno djelovanju simpati\u010dkog \u017eiv\u010danog sustava. Svojim suprotnim djelovanjem ove dvije grane autonomnog \u017eiv\u010danog sustava osiguravaju prikladnu reakciju organizma i prilagodbu na svaku okolnost. Utjecaj stresa na tijelo Jedan od najve\u0107ih \u010dimbenika koji naru\u0161avaju odnos simpatikusa i parasimpatikusa je stres. Pritom se misli na dugotrajan,\u00a0kontinuiran stres\u00a0koji mijenja hormonalnu i kemijsku ravnote\u017eu u tijelu. To se mo\u017ee objasniti kroz\u00a0hipotalami\u010dno-hipofiznu-adrenalnu\u00a0os. Glavni elementi te osi su hipotalamus koji izlu\u010duje\u00a0kortikotropin-otpu\u0161taju\u0107i\u00a0hormon (CRH),\u00a0hipofiza\u00a0koja lu\u010di\u00a0adrenokortikotropin\u00a0(ACTH) te\u00a0kora nadbubre\u017ene\u00a0\u017elijezde koja izlu\u010duje\u00a0kortizol, hormon stresa. Kortizol\u00a0stvara brojne promjene u tijelu koje mu poma\u017eu da se nosi sa stresom. Pove\u0107ava se proizvodnja\u00a0glukoze\u00a0za opskrbu tijela energijom,\u00a0modificira\u00a0se metabolizam\u00a0masti i proteina. Utje\u010de na\u00a0kardiovaskularni\u00a0sustav,\u00a0imunolo\u0161ki\u00a0sustav,\u00a0u\u010denje\u00a0i\u00a0pam\u0107enje. Pove\u0107ane koli\u010dine kortizola aktiviraju simpati\u010dki dio \u017eiv\u010danog sustava. Zdrav\u00a0odgovor na stres karakterizira\u00a0brz porast\u00a0razine kortizola, pra\u0107en\u00a0brzim padom\u00a0s prestankom stresnog doga\u0111aja. Me\u0111utim, kada je organizam optere\u0107en\u00a0kumulativnim\u00a0stresom,\u00a0teret\u00a0kortizola se pove\u0107ava. To rezultira tro\u0161enjem organizma od pretjerane izlo\u017eenosti kataboli\u010dkim svojstvima\u00a0glukokortikoida,\u00a0stresnih peptida\u00a0i\u00a0protuupalnih citokina. Dolazi do optere\u0107enja organizma i mo\u017ee utjecati na razvoj neuropsihijatrijskih i metaboli\u010dkih poreme\u0107aja. Tada su i mi\u0161i\u0107i u stalnoj pove\u0107anoj napetosti \u0161to uzrokuje bolove u tijelu \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e u vratu, le\u0111ima, razvoj\u00a0glavobolja\u00a0i\u00a0umora. Manualne fizioterapijske tehnike Jedinstvena i specifi\u010dna terapija za lije\u010denje sindroma iritabilnih crijeva ne postoji. Na po\u010detku je nu\u017ena promjena na\u010dina \u017eivota i prehrane, a kasnije se mogu preporu\u010diti odre\u0111ene farmakolo\u0161ke i druge metode lije\u010denja. Terapijske metode poput\u00a0miofascijalne relaksacije\u00a0i\u00a0osteopatije\u00a0mogu biti od velikog zna\u010daja za\u00a0smanjenje i\/ili izostanak\u00a0simptoma iritabilnog crijeva. Djeluju na posve prirodan na\u010din, ugodne su i opu\u0161taju\u0107e. Osnovni cilj je prona\u0107i tenzije\u00a0i blokade\u00a0unutar mekotkivnih i ko\u0161tanih struktura tijela te ih specifi\u010dnim tehnikama\u00a0otpustiti\u00a0kako bi se potaknula\u00a0samoregulacija\u00a0tijela. Primjenjuju se tehnike za tretman crijeva i drugih organa kako bi se ciljano otpustilo meko tkivo, fascija i ligamenti koji ih okru\u017euju. Time se utje\u010de na smanjenje\u00a0nadutosti, gr\u010deva i bolova u trbuhu. Tretmanima se\u00a0pove\u0107ava cirkulacija\u00a0krvi \u0161to omogu\u0107uje dotok\u00a0hranjivih, nu\u017enih tvari za optimalnu funkciju organa te se poti\u010de\u00a0odvod otpadnih, \u0161tetnih tvari stani\u010dnog metabolizma iz tog podru\u010dja. Smanjuje se mi\u0161i\u0107na napetost, a jedna od prvih promjena je\u00a0bolji i kvalitetniji san. Individualan pristup Manualnim tretmanima poti\u010de se uravnote\u017eenje \u017eiv\u010danog sustava,\u00a0balansiranje\u00a0aktivnosti simpatikusa i parasimpatikusa te\u00a0n. vagusa\u00a0\u0161to je od velikog zna\u010daja kod ove problematike. Ostale preporuke za smanjenje simptoma sindroma iritabilnog crijeva su umjerena tjelesna aktivnost tri do pet puta tjedno te prakticiranje relaksacijskih tehnika poput dubokog\u00a0abdominalnog\u00a0disanja upravo zbog svog pozitivnog utjecaja na n. vagus. Kod ovako slo\u017eene problematike nu\u017ean je individualan pristup koji se zasniva na fizioterapijskom pregledu te \u0107e se prema Va\u0161oj klini\u010dkoj slici, anamnezi i posturalnom statusu, odrediti tijek terapije koju \u0107e provoditi, u suradnji s vama, specijalizirano educirani fizioterapeuti. \u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":922,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-865","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-autoimuna-stanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=865"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1206,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/865\/revisions\/1206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}