{"id":1197,"date":"2025-08-12T19:02:53","date_gmt":"2025-08-12T19:02:53","guid":{"rendered":"https:\/\/immunophysio.hr\/?p=1197"},"modified":"2025-08-12T19:12:08","modified_gmt":"2025-08-12T19:12:08","slug":"kako-djeluje-rucna-limfna-drenaza-i-kome-moze-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/2025\/08\/12\/kako-djeluje-rucna-limfna-drenaza-i-kome-moze-pomoci\/","title":{"rendered":"Kako djeluje ru\u010dna limfna drena\u017ea i kome mo\u017ee pomo\u0107i"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Povijest limfne drena\u017ee\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Limfnu drena\u017eu<\/strong> razvili su danski biolog dr. Emil Vodder<\/strong> i njegova supruga Estrid<\/strong> 1930-ih godina, dok su radili u Institutu za fizikalnu medicinu u Cannesu.
Tijekom rada s pacijentima primijetili su da lagana, ritmi\u010dna masa\u017ea oteklina<\/strong> ne samo da smanjuje otok, nego i sprje\u010dava njegovo ponovno pojavljivanje.<\/p>

Svoje otkri\u0107e predstavili su 1936. na izlo\u017ebi Zdravlje i ljepota<\/strong> u Parizu, nakon \u010dega metoda dobiva na popularnosti. Godine 1939. vra\u0107aju se u Dansku, gdje otvaraju prvi Institut za limfnu drena\u017eu<\/strong> u Kopenhagenu.<\/p>

Metoda se \u0161iri Europom, a 1972.<\/strong> ulazi u slu\u017ebeni katalog fizikalnih terapija u Njema\u010dkoj. U austrijskom Tirolu osniva se autorizirana \u0161kola dr. Voddera<\/strong>, koja i dalje prenosi izvorni pristup.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

\u0160to je limfni sustav?\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Limfni sustav<\/strong> je dio imunolo\u0161kog sustava<\/strong> ljudskog organizma. Njegove glavne uloge su:<\/p>

  • Sakupljanje i dostava vi\u0161ka me\u0111ustani\u010dne teku\u0107ine u krv<\/p><\/li>

  • Upijanje masno\u0107a iz crijeva i njihov prijenos u krv<\/p><\/li>

  • Stvaranje limfocita i obrana organizma od bolesti<\/p><\/li><\/ul>

    Limfni sustav \u010dine:<\/strong><\/p>

    • Limfa<\/strong> \u2013 bistra teku\u0107ina bogata bjelan\u010devinama<\/p><\/li>

    • Limfne \u017eile (limfotok)<\/strong> \u2013 tanke cjev\u010dice sa zaliscima koje usmjeravaju protok limfe<\/p><\/li>

    • Limfni organi<\/strong> \u2013 ko\u0161tana sr\u017e, timus, slezena, krajnici, limfni \u010dvorovi<\/p><\/li>

    • Nakupine limfnog tkiva<\/strong> \u2013 u sluznici probavnog i di\u0161nog sustava<\/p><\/li><\/ul>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

      \n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t

      Kako djeluje limfni sustav?\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

      Krv donosi tkivima sve \u0161to je potrebno za normalan rad. Tvari koje stanice izlu\u010de u me\u0111ustani\u010dni prostor prikupljaju se venskim kapilarama<\/strong> i vra\u0107aju u krvotok.
      Jedan dio teku\u0107ine ne vra\u0107a se venama, ve\u0107 se prikuplja limfnim kapilarama<\/strong> \u2013 dnevno se tako prenese oko dvije litre limfe<\/strong> natrag u cirkulaciju.<\/p>

      Najva\u017enija uloga limfe je odno\u0161enje bjelan\u010devinskih molekula<\/strong> iz me\u0111ustani\u010dnih prostora. Limfotok je diskontinuiran sustav<\/strong> koji prikuplja vi\u0161ak tjelesne teku\u0107ine od periferije i vra\u0107a ga u venski krvotok.<\/p>

      Limfne \u017eile imaju zaliske<\/strong> koji usmjeravaju tijek limfe, a na protjecanje djeluju kontrakcije mi\u0161i\u0107a, pokreti tijela, pulsacija arterija, rad dijafragme i pritisak izvana.
      Sve limfne \u017eile prolaze kroz limfne \u010dvorove<\/strong>, \u010diji je zadatak pro\u010di\u0161\u0107avanje limfe fagocitiranjem stranih \u010destica i uzro\u010dnika bolesti.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

      \n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t

      Limfedem\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

      Limfedem<\/strong> je otok dijela tijela, naj\u010de\u0161\u0107e ekstremiteta, zbog prekomjernog nakupljanja limfe.
      Simptomi:<\/strong> osje\u0107aj te\u017eine, bolna nelagoda, otok ekstremiteta.<\/p>

      Vrste limfedema:<\/p>

      • Primarni (uro\u0111eni)<\/strong> \u2013 rijedak, javlja se u razli\u010ditim \u017eivotnim dobima<\/p><\/li>

      • Sekundarni<\/strong> \u2013 \u010de\u0161\u0107i, nastaje nakon operacija, zra\u010denja, trauma ili tumora<\/p><\/li><\/ul>

        Tri stadija:<\/strong><\/p>

        1. Blagi<\/strong> \u2013 otok mekan, nestaje preko no\u0107i<\/li>
        2. Umjereni<\/strong> \u2013 otok \u010dvrst zbog fibroze<\/li>
        3. Te\u0161ki<\/strong> \u2013 otok tvrd i nepovratan<\/li><\/ol>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t\t

          Tehnika ru\u010dne limfne drena\u017ee\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

          Izvodi se laganim pritiskom<\/strong> (30\u201340 mmHg) i specifi\u010dnim pokretima:<\/p>\n

            \n
          • \n

            Kru\u017eni pokreti<\/strong><\/p>\n<\/li>\n

          • \n

            Crpe\u0107i pokreti<\/strong><\/p>\n<\/li>\n

          • \n

            Zagrabni pokreti<\/strong><\/p>\n<\/li>\n

          • \n

            Zaokretni pokreti<\/strong><\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n

            Djelovanje:<\/strong><\/p>\n

              \n
            • \n

              Pobolj\u0161ava funkciju limfnih kapilara i zalistaka<\/p>\n<\/li>\n

            • \n

              Pospje\u0161uje uklanjanje metaboli\u010dkih otpadnih tvari<\/p>\n<\/li>\n

            • \n

              Opu\u0161ta i posredno ja\u010da imunitet<\/p>\n<\/li>\n

            • \n

              Mo\u017ee ubrzati odvodnju limfe i do 20 puta<\/strong><\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n

              Va\u017eno:<\/strong> Prejak pritisak mo\u017ee o\u0161tetiti stijenke limfnih \u017eila.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

              \n\t\t\t\t
              \n\t\t\t\t\t

              Indikacije<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
              \n\t\t\t\t
              \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

              Ru\u010dna limfna drena\u017ea koristi se kod:<\/p>

              • Edema nakon mastektomije<\/p><\/li>

              • Oteklina nakon operacija i zra\u010denja (uklju\u010duju\u0107i estetske zahvate)<\/p><\/li>

              • Hematoma, distorzija, fraktura i luksacija<\/p><\/li>

              • O\u017eiljaka<\/p><\/li>

              • Reumatskih oboljenja, gihta, artroza<\/p><\/li>

              • Migrena, tinitusa<\/p><\/li>

              • Opstipacije<\/p><\/li>

              • Autoimunih bolesti (sistemska sklerodermija, reumatoidni artritis, ulcerozni kolitis\u2026)<\/p><\/li><\/ul>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

                \n\t\t\t\t
                \n\t\t\t\t\t

                Sigurnost i kontraindikacije\n<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
                \n\t\t\t\t
                \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

                Prije terapije potrebna je fizioterapijska procjena<\/strong> kako bi se utvrdilo je li drena\u017ea prikladna.<\/p>

                Mora ju izvoditi educirana osoba<\/strong>, jer pogre\u0161na primjena mo\u017ee dovesti do ozljeda limfnih kapilara ili pogor\u0161anja stanja (npr. \u0161irenje bakterijske infekcije po tijelu).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

                \n\t\t\t\t\t
                \n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                Povijest limfne drena\u017ee Limfnu drena\u017eu razvili su danski biolog dr. Emil Vodder i njegova supruga Estrid 1930-ih godina, dok su radili u Institutu za fizikalnu medicinu u Cannesu.Tijekom rada s pacijentima primijetili su da lagana, ritmi\u010dna masa\u017ea oteklina ne samo da smanjuje otok, nego i sprje\u010dava njegovo ponovno pojavljivanje. Svoje otkri\u0107e predstavili su 1936. na izlo\u017ebi Zdravlje i ljepota u Parizu, nakon \u010dega metoda dobiva na popularnosti. Godine 1939. vra\u0107aju se u Dansku, gdje otvaraju prvi Institut za limfnu drena\u017eu u Kopenhagenu. Metoda se \u0161iri Europom, a 1972. ulazi u slu\u017ebeni katalog fizikalnih terapija u Njema\u010dkoj. U austrijskom Tirolu osniva se autorizirana \u0161kola dr. Voddera, koja i dalje prenosi izvorni pristup. \u0160to je limfni sustav? Limfni sustav je dio imunolo\u0161kog sustava ljudskog organizma. Njegove glavne uloge su: Sakupljanje i dostava vi\u0161ka me\u0111ustani\u010dne teku\u0107ine u krv Upijanje masno\u0107a iz crijeva i njihov prijenos u krv Stvaranje limfocita i obrana organizma od bolesti Limfni sustav \u010dine: Limfa \u2013 bistra teku\u0107ina bogata bjelan\u010devinama Limfne \u017eile (limfotok) \u2013 tanke cjev\u010dice sa zaliscima koje usmjeravaju protok limfe Limfni organi \u2013 ko\u0161tana sr\u017e, timus, slezena, krajnici, limfni \u010dvorovi Nakupine limfnog tkiva \u2013 u sluznici probavnog i di\u0161nog sustava Kako djeluje limfni sustav? Krv donosi tkivima sve \u0161to je potrebno za normalan rad. Tvari koje stanice izlu\u010de u me\u0111ustani\u010dni prostor prikupljaju se venskim kapilarama i vra\u0107aju u krvotok.Jedan dio teku\u0107ine ne vra\u0107a se venama, ve\u0107 se prikuplja limfnim kapilarama \u2013 dnevno se tako prenese oko dvije litre limfe natrag u cirkulaciju. Najva\u017enija uloga limfe je odno\u0161enje bjelan\u010devinskih molekula iz me\u0111ustani\u010dnih prostora. Limfotok je diskontinuiran sustav koji prikuplja vi\u0161ak tjelesne teku\u0107ine od periferije i vra\u0107a ga u venski krvotok. Limfne \u017eile imaju zaliske koji usmjeravaju tijek limfe, a na protjecanje djeluju kontrakcije mi\u0161i\u0107a, pokreti tijela, pulsacija arterija, rad dijafragme i pritisak izvana.Sve limfne \u017eile prolaze kroz limfne \u010dvorove, \u010diji je zadatak pro\u010di\u0161\u0107avanje limfe fagocitiranjem stranih \u010destica i uzro\u010dnika bolesti. Limfedem Limfedem je otok dijela tijela, naj\u010de\u0161\u0107e ekstremiteta, zbog prekomjernog nakupljanja limfe.Simptomi: osje\u0107aj te\u017eine, bolna nelagoda, otok ekstremiteta. Vrste limfedema: Primarni (uro\u0111eni) \u2013 rijedak, javlja se u razli\u010ditim \u017eivotnim dobima Sekundarni \u2013 \u010de\u0161\u0107i, nastaje nakon operacija, zra\u010denja, trauma ili tumora Tri stadija: Blagi \u2013 otok mekan, nestaje preko no\u0107i Umjereni \u2013 otok \u010dvrst zbog fibroze Te\u0161ki \u2013 otok tvrd i nepovratan Tehnika ru\u010dne limfne drena\u017ee Izvodi se laganim pritiskom (30\u201340 mmHg) i specifi\u010dnim pokretima: Kru\u017eni pokreti Crpe\u0107i pokreti Zagrabni pokreti Zaokretni pokreti Djelovanje: Pobolj\u0161ava funkciju limfnih kapilara i zalistaka Pospje\u0161uje uklanjanje metaboli\u010dkih otpadnih tvari Opu\u0161ta i posredno ja\u010da imunitet Mo\u017ee ubrzati odvodnju limfe i do 20 puta Va\u017eno: Prejak pritisak mo\u017ee o\u0161tetiti stijenke limfnih \u017eila. Indikacije Ru\u010dna limfna drena\u017ea koristi se kod: Edema nakon mastektomije Oteklina nakon operacija i zra\u010denja (uklju\u010duju\u0107i estetske zahvate) Hematoma, distorzija, fraktura i luksacija O\u017eiljaka Reumatskih oboljenja, gihta, artroza Migrena, tinitusa Opstipacije Autoimunih bolesti (sistemska sklerodermija, reumatoidni artritis, ulcerozni kolitis\u2026) Sigurnost i kontraindikacije Prije terapije potrebna je fizioterapijska procjena kako bi se utvrdilo je li drena\u017ea prikladna. Mora ju izvoditi educirana osoba, jer pogre\u0161na primjena mo\u017ee dovesti do ozljeda limfnih kapilara ili pogor\u0161anja stanja (npr. \u0161irenje bakterijske infekcije po tijelu).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1198,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1197"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1256,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1197\/revisions\/1256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/immunophysio.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}